Project Description

Diskus – kralj riba u mom akvariju

diskus riba

Diskus (Symphysodon aequifasciatus) je istinski kralj slatkovodnih akvarija. To vam postaje jasno već kad pogledate nekoliko slika iz ovog članka. Držanje i uzgoj ovih riba izazov je za svakog iskusnog uzgajivača. To su vrlo osijetljive ribe te postavljaju vrlo velike zahtijeve na sastavu vode, zbog čega ih treba držati u posebnom akvariju. Zbog lijepih boja koje imaju te prekrasne ribe, uzgajivači jednostavno uživaju u Diskusima.

diskus riba akvarij

Uređenje akvarija za diskuse

Danas je držanje ovih prekrasnih riba u ispravno dekoriranom akvariju nažalost rijetkost. Za to postoji više razloga. Jedan od razloga je to što je potrebno određeno znanje o akvaristici, jer bez istoga nema uspješnog držanja, te eventualnog uzgoja i podmlađivanja diskusa.

U kombinaciji sa tamno mangrovim korijenjem i zelenim biljem, ispred vas se stvara veličastvena slika. Akvariji mora biti najmanje veličine od 1,5 m, kako bih ribe imale dovoljno prostora koji im pogoduje. Priprema vode i samo uređenje akvarija zahtjevaju određena predznanje. Preporučuje se podloga debeljine najmanje 4 cm jer diskusi vole mekano (pješčano) dno u kojem rado sakupljaju hranu, veće mangrovo korijenje (jedan ili više komada) treset u podlogu ili u filter radi zakiseljavanja medija, (koristimo li CO2 onda nije potreban) te održavanje optimalne kvalitete vode.

Biljke koje se sade u akvariju moraju biti optimalne kvalitete i pažlivo odabrane. Preporučuju se biljke koje ne trebaju preveliku svjetlost i koje podnose veću temperaturu vode u kakvoj obitavaju diskusi, kao što su Echinodours osiris, E. Amazonicus, E. Quadricostatus, Vallisneria Spiralis, Bacopa Monnieri, Anubias Barteri, Var. Nana. i druge. Ovdje je važno napomenuti da se prigodom sadnje ne “zaguši” prostor za kretanje diskusa. Naime, bilja može biti dosta ali treba biti raspoređno tako da diskusi imaju dovoljno prostora za plivanje kako bih njihova raskoš došla do potpunog izražaja.

diskus riba

Smještaj akvarija i hrana

Smještaj akvarija sa diskusima igra veliku ulogu, pa mu stoga treba dati veliku važnost. Mir i tišina su vrlo bitni za diskuse te je potrebno akvariji smjestiti na što mirnije mjesto koje imamo na raspolaganju. Ako je akvariji smješten u blizini vrata ili na mjestu gdje prolazi mnoštvo ljudi, diskusi će proživljavati razne stresove koji će se negativno odražavati na njihovo zdravlje. Stoga je akvariji najbolje držati na mjestima gdje je kretanje ljudi smanjeno, gdje ne dopire velika buka te na mjestima na kojima neće biti izloženi sunčevoj svjetlosti koja stvara nepoželjne alge i negativno utječe na kvalitetu vode. Rasvjeta u akvariju omogućuje se sa više vrsta fluorescentnih cijevi te ih je dobro imati u različitim kobinacijama.

Što se tiče prehrane neki diskusi (tubiflexi, larve i dr.) prihvaćaju samo živu hranu, dok drugi prihvaćaju i suhu hranu. Dobar postupak hranjenja je hranjenje diskusa živom i smrznutom hranom. Diskusi se hrane goveđim srcem i raznim prirodnim dodacim koje svaki uzgajivač drži tajnom. Kod hranjenja diskusa treba voditi računa o tome koliko se i kada isti hrane. Veće diskuse je dovoljno hraniti 2 do 3 puta na dan, dok se diskusi od nekoliko tijedana hrane 5 do 6 puta na dan.

Hrana je bolja kada je raznolika a potrebno je paziti da je se ne daje previše da se ista ne bi taložila na dnu akvarija. Pravilna prehrana diskusa će omogućiti da diskusi dobro rastu i da budu otporni na bolesti.

diskus riba

Kvaliteta vode za diskusa

Da bi diskusi bili zdravim te da ne bi obolijevali, voda mora imati određenu kvalitetu. Voda mora biti mekša a da bi se to postiglo potrebno je 50% vode iz vodovodne cijevi pomiješati sa 50% destilirane vode. Kod pripreme vode ili kod njene izmjene, u vodu treba dodati srestva za pripremu vode koja brzo vežu štetni klor i teške metale iz vode (prukuhati vodu, ili da ista odleži neko vrijeme). Poželjno je dodati sredstva za tamnjenje vode (nije potrebno ako ima dovoljno mangrovog korijenja), koja osim toga još bolje priprema diskret za diskuse.

Da bi se diskusi osjećali dobro preporučuje se češća dijelomična izmjena vode. Diskusima je potrebna vrlo topla voda čija temperatura treba biti minimalno 27°C s tim što je najbolja temperatura vode između 28°C I 29°C. Voda mora biti vrlo mekana (najviše do 4 gH) i blago kiselkasta (pH 6,5 do 6,9 ). Ista se dobija na način što se u filter doda “treset” ili u najboljem slučaju korištenjem ugrađenog CO2 sistema koji regulira pH vrijednost i daje dovoljno gnojiva za hranjenje bilja te drži kvalitetu vode. S dobrom kvalitetom vode diskusi će biti zdravi te će lijepo izgledati. Iako su jako osijetlivi na prljavu vodu u kojoj brzo oboljevaju i uginu. Kod izbora filtera potrebno je izabrati filter koji omogućava veći kapacitet i protok vode s tim da izlaz vode iz fitera ne smije biti prejak što bi štetilo diskusima kojima ne odgovara jako strujanje vode koje ne odgovara njihovom prirodnom okruženju i njihovoj fiziologiji.

Od ostataka hrane ribljih izlučevina, odumrlih dijelova biljaka i dr., neovisno o pH vrijednosti, najprije dolazi do porasta amonija odnosno amonijaka. Sljedećom biološkom razgradnjom nastaje nitrit a poslje njega Nitrat. Nitrat se u akvarijskom filteru ne može dalje razgraditi, pa dolazi do njegova povećanja. U velikim koncetracijama (od 50 mg/lit.) nitrat je štetan za biljke i ribe a pospiješuje i rast algi. Previsoku koncetraciju nitrata možemo sniziti redovitim mijenjanjem vode (15%-20% tijedno) ili tako da zasadimo biljke koje brzo rastu (tvrdi rogolisti – Ceratophyllum demersum i dr). Kontinuiranu biološku razgradnju omogućit će Sera bio-denitrator. U njemu se nalazi prirodna životna okolina za bakterije koje razgrađuju nitrat. Sera bio-denitrator dnevno proizvodi 36 litara zdrave vode bez nitrata i omogućuje diskusima zdrav život. Sera bio-denitrator omogućava bolji rast bilja a znatno smanjuje rast algi. Raznim testovima potrebno je redovito kotrolirati razinu nitrata.

diskus riba

Pripremanje akvarijskog tla raznim sredstvima u obliku gnojiva za uspješniji i brži rast biljaka, potrebno je ako se ne koristi CO2. Poslije 4 – 6 tjedana biljke treba redovito gnojiti. Biljke koje se hrane preko lišća, gnoje se tekućim gnojivom. Jedan sat poslije gnojenja potrebno je kontrolirati količinu željeza u vodi koja mora biti 1mg/lit. Redovitom kotrolom postiže se optimalan ritam gnojenja u akvariju a to ovisi o količini, vrsti i raznolikosti biljaka koje se nalaze zasađene u akvariju. Biljke koje uzimaju hranjive tvari uglavnom kroz korjenje, gnoje se tabletama koje se zakopaju uz korijen te se na taj nacin dobija dugotrajan učinak gnojenja. Ugljikov dioksid (CO2) je značajno hranjivo srestvo za sve biljke, pogotovo one koje sporo rastu i one kojima je potrebno puno hranidbenih tvari. Gnojenje sa CO2 je pogotovo potrebno kod dekorativnih biljaka s crvenim lišćem.

CO2 naprave

CO2 naprave za gnojenje nude se u izrazito kvalitetnim materijalima i otprne su na vodu. Naprave sadrže čeličnu bocu s 500 g koja je ugodna za okolinu i može se puniti u specijaliziranim radnjama. CO2 dolazi do reaktora kroz dvocijevni brojač mjehurića s dva povratna vetila. Pomoću CO2 naprave gnojivo se 100% rastopi u vodi a ona to točno regulira mikroprocesorom i neprekidno kotrolira pH-vrijednost u akvariju.

Osobine diskusa

Osim u sezoni parenja, vrlo je teško razlikovati mužjaka od ženke diskusa. Tijekom sezone parenja jedan ili više parova diskusa se izdvajaju iz jata i zauzimaju svoj teritorij. Tada ih je najbolje smjestiti u čisti prozračeni akvariji u kojem će se snubiti i pariti te položiti jaja. Ženke su jako dobri roditelji i brižno čuvaju svoje mlade. Diskusi se dugo brinu za svoje potomstvo. Diskusi su ribe koje se okupljaju u jata, stoga ih je bolje držati više u akvariju. Diskusi se bolje osjećaju kad ih ne uznamiravaju druge vrste riba, pa ih je preporučivo držati kao jedinku u akvariju ili sa neon tetrama i drugim vrstama manjih riba kao što su razni somići.

Diskusi narastu od 20 cm do čak 30 cm. Ako se diskusi dobro osjećaju u akvariju oni će veselo pokazivati svoju raskoš kakvu rijetko nalazimo u svjetu akvaristike. Ako se diskusi loše osjećaju ili im ne odgovarju stvoreni uvjeti, počet će gubiti boju i tamniti te će odlaziti u kuteve akvarija.

diskus riba

Bolesti i liječenje diskusa

Diskusi su ribe koje obolijevaju često ako se ne pridržavate zadanih uvijeta, a u prvom redu zbog slabe kvalitete vode. Obolijevaju često i zbog šoka prilikom lošeg transporta. Bolesti diskusa se često vide na koži kao razne bijele fleke, ispupčenja i drugo. Znajući da nešto nije u redu, diskus počinje tamniti i sakrivati se u kutovima akvarija. Manje jede i trbuh mu se uvlaci. Okružje u akvariju mu ne odgovara. Najizraženija i česta bolest su rupe u glavi. Počinju kao izrazito male i rastu polako iznad očiju i nosne šupljine. Liječenje se mora primijeniti odmah radi boljeg učinka lijekom Hexamita spironucleus. Pjege i sjene po koži koje diskus također zna dobiti se liječe lijekom Odinopur od Sere. Izrasline u obliku paučine liječe se lijekom Mycopur Sera, a pucanje i truljenje peraja te čudno ponašanje se liječe lijekom Baktopur Sera.

Postoji više raznih lijekova od raznih proizvođača koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama. Prilikom kupnje lijekova vrlo je bitno voditi računa o roku trajanja lijeka, tj. da je valjan, te ga čuvati van dohvata djece. Diskusi se bolje liječe u zasebnim – karantenskim – akvarijima manje litraže. Karantene su akvariji koji se ne dekoriraju nego su prazni radi boljeg i učinkovitijeg liječenja. U nekim slučajevima se u karantene stavlja plastično bilje koje se lako očisti nakon liječenja.

Poslije svakog uspješnog liječenja diskuse je potrebno okrijepiti kvalitetnom hranom te vitaminskim preparatima kako bi bili što spremniji za povratak u glavni akvarij. Prigodom liječenja potrebno je paziti da se lijekovi ne bi pomiješali te da ne bi došlo do neželjenih kemijskih procesa koji mogu ugroziti zdravlje diskusa. Uza sve, prilikom liječenja diskusa potrebna je i velika sreća.

Transport diskusa

Prilikom kupnje diskusa potrebno je omogućiti što lakši i kvalitetniji transport do novog akvarija jer su diskusi jako osjetljivi na transport. Zbog visoke temperature u kojoj diskus obitava vrlo je važno da se ta temperatura održi i prilikom transporta. To se postiže na način da se diskusi stave u adekvatnu stiropornu kutiju namijenjenu prijevozu riba te se unutra stave originalna grijaća tijela namijenjena transportu riba ili vrećice punjene toplom vodom.

Kupljenu ribu je najbolje prije puštanja ostaviti u akvariju nekoliko minuta u vrećici da se prilagodi temperaturi akvarija. Nakon toga se riba pusti u akvarij. Diskusu obično treba nekoliko dana da se prilagodi na akvarij i počne redovito jesti. Ako već postoje diskusi u akvariju, moguće je da će ga dominantniji diskusi napadati, ali bi to trebalo prestati s vremenom. Da bi se to spriječilo potrebno je ugasiti svjetlo prilikom puštanja novog diskusa te ga ostaviti tako do narednog dana. Sa dobro obavljenim transportom, diskus će dobiti manji šok te će se lakše priviknuti na novi dom i okolinu.

diskus riba

Uzgoj diskusa je posao za stručnjake jer je vrlo osjetljiv. Mnogo toga ovisi o paru riba i uvjetima u kojima se drže. Ovo su izuzetno osijetljive ribe i sigurno nisu za početnike. Za njihovo držanje je potrebno veliko znanje i iskustvo, a veliku pažnju treba posvetiti i kvaliteti vode. Za njihovo držanje je potrebno puno truda, učenja, sreće te dosta novaca, ali zauzvrat dobivate u svome domu, prekrasan dio prirode južne Amerike S KRALJEM SLATKOVODNIH RIBA – DISKUSOM.