|
Zaštitimo Jadransko more
Jadransko more je predivno utočište u kojem možemo naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski život. Zbog toga i svojih prirodnih ljepota jako je popularan među roniocima. Svaki ronilac snosi odgovornost za svoje postupke u moru i štete koje će eventualno nanijeti prirodnom svijetu mora. Najvažnije je ne oštetiti i ne uznemirivati podvodni svijet uzimanjem različitih suvenira, izlovom riba, školjka, spužava itd, jer samo tako ćemo sačuvati ovaj podvodni raj. U Jadranskom moru obitavaju razni organizmi.
Puževi i Školjkaši/Snails and Bivalves
Zbog raznolikosti i ljepote svojih kučica neke vrste puževa su posebno ugrožene zbog prevelikog sakupljanja i izlova. Puževi i školjkaši su na meti dosta ronioca i ribića koji se služe svakakvim alatima za vađenje ovih organizama i time su doveli do toga da pojedine vrste možda neće dočekati buduće naraštaje.
Koralji/Corals
Koralji su nepokretne životinje koje žive pričvršćene za razne podloge na kojima obitavaju. Koralji su organizmi koji često ugibaju zbog onečišćivanja mora, uništava ih ronilački turizma i izlov …Te životinje su krhke i nisu za dodirivanje i uzimanje kao suvenir jer se njihove kolonije brzo i trajno oštete. Raznolikost koralja i njihova ljepota se može vidjeti posebno na nekim većim dubinama gdje uživaju u strujama i hrani koje im pruža more.
Ribe/Fish
Ribe koji su veći dio populacije jadranskog mora su isto ugrožene zbog izlova pa su i neke od njih zaštićene kao npr. morski konjići. Različiti ribolovni alati ,a posebice podvodne puške uzrokuju izlov mnogih vrsta. Bodljikaši/Echinoderms
Spadaju u vrlo raznoliku skupinu organizama kao npr. zvjezdače, trpove i morske ježince. Vrlo rijedak i često na meti ronilaca je Hrodinski ježinac, zmijolika zvijezda te trpovi. 
Spužve/Sponges
Spužve su skupina raznolikih oblika i boja i baš zbog toga su jedna od ugroženijih vrsta. Hrane se filtriranjem mora a neke love i sitne organizme. Žive u plitkim i dubokim morima a roniocima su najzanimljivije one u špiljama. Važna im je kvaliteta mora i najčešće na taj način budu ugrožene. Četiri vrste su zaštićene (Spužva mozgovnjača, Morska naranča , Zvjezdasta rogljača i Mekana rogljača).
Rakovi/Crabs
Rakovi u Jadranu su raznovrsnih vrsta i oblika a najugroženiji su jastog i hlap, a posebno su zaštićene vrste (kuka, zezavac i rakovica).
Kornjače/Sea Turtles
U jadranskom moru nalazimo tri vrste kornjača: Glavatu želvu (Caretta caretta), Sedmoprugu usminjaču (Dermochelys coriacea) te Golemu želvu (Chelonia mydas). Kornjače često obitavaju i prezimljavaju sakrivene i zakopane u morskom mulju kao npr. glavata želvae. Često zapnu u mreže ili ih ribari love iz znatiželje. Inače se ne razmnožavaju u Jadranu i strogo su zaštićene vrste.
Sisavci /Sea Mammals
Morski sisavci (dupini, kitovi i sredozemna medvjedica) su zaštićeni prema Hrvatskim zakonima, često obitavaju u Jadranu i to posebno gdje su čista mora sa raznolikom ishranom. U Jadranu žive samo dobri dupini dok ga drugi sisavci posjećuju u prolazu. Ovi sisavci i to najčešće dupini ugibaju gutanjem predmeta koje zamjene za ribu (kao npr. plastične vrećice) i tako uzrokuju zapletaj crijeva uslijed čega dolazi do smrti. Različitim mrežama i nemarom pojedini ribari također uzrokuju smrt zaštićenih sisavaca.
Alge/Algae
Raznolikost u jednostaničnim i višestaničnim algama su temelji ekosustava .U stjenovitim područjima Jadrana često obitavaju age roda Cystoseira. Alge služe kao dom i hrana mnogim životinjskim vrstama. Onečišćavanjem mora ove alge nestaju pa su zbog toga neke vrste strogo zaštićene.
Morske Cvjetnice/Seagrass
U Jadranu žive različite morske cvjetnice koje stvaraju podmorske livade. Neke biljke mogu biti stare po sto pa i tisuću godina. Zovu se Posidonia ocanica ili porost, voga ili perje. Ugrožene su zbog nasipanja obala i sporog rastu od svega 1cm na godinu. Posebno uništavanje ovih livada je kočarenjem i sidrenjem na mjestima njihovog rasta čime se brzo unište livade koje su rasle godinama.
Uzročnik i nametnik koji se traži
Radi se o algama koje su došle iz tropskih krajeva brodovima, sidrenjem itd, o algama Caulrepa Taxifolia i Caulerpa Racemosa. To su zelene alge australijskog porijekla. Svojom brzinom rasta preuzimaju dno mora i tako uništavaju život na dnu smanjivanjem svijetlosti i oduzimanjem hrane ostalim organizmima. Najčešće se šire sidrenjem i morskim strujama. Jako je bitno da se ako se uoči ova vrsta alge u moru da se odmah javi nadležnim institucijama koje će što prije zaustaviti njeno širenje morskim dnom. Molim sve akvariste koji koriste ovu algu da je drže pod kontrolom i da pomognu da se uništi na pravi način.
Čuvajte more i brinite o njemu zbog sebe i budućih naraštaja.
- prema brosuri Udruge za istrazivanje i zastitu prirode - "BIOLOGIKA". slike: Ciporeef |
